Kont larogans zom opreser, rezistans fam solider

LIONEL LAJOIE

- Publicité -

Kan nou get nouvo administrasion amerikin, ki ena bann konsekans lor: eleksion dan Lalmagn, extrem drwatizasion deba piblik eropeen, ou ankor Izrael ki pe sabot prosesis ceasefire, enn zafer sir: si nou pa deza ladan, lemond pe diriz li ver enn ler fasis.

Si dan Moris, avek dernie eleksion, lapopilasion inn rezet deriv otoriter dan lekel nou ti pe instal nou, ayer lor later bann lopozision kont regresion listwar bien timid. Me dan silans konplis mazorite bann akter lasenn politik internasional, de fam inn dibout kont nouvo serif lemond.

Premie akt rezistans ki nouvo prezidan inn fer fas, inn arive landime so investitir, pandan enn seremoni relizie. Mariann Budde, premie fam ki’nn nome levek diosez episkopal Washington, inn fer enn lomeli ki’nn mark bann lespri. Dan enn ton kalm me determine, avek tou bienseans ki sipoze demontre anver enn Prezidan, Levek Budde inn koz lor divizion Lamerik, lor laper dan lekel bann minorite santi zot ek lor nesesite enn pouvwar mizerikord. Enn valer ki pe perdi dan lanpir ki pe kraze, kot zis lalwa pli for regne. Dan so lintrodiksion, Budde inn priye pou limanite, pou elwagn larogans ek laenn depi leker zom ek pou kraz bann miray ki separ dimounn. Bann mo ki pa inosan kan nou kone ki Trump demontre bien tigit traka pou soufrans imin (“lanfer pou abat lor Gaza”), ki nou konn so politik anti-migran (“build the wall”), ou so gro ego zom.

Apre, Budde inn axe so diskour lor linite, ki plis ki zame neseser dan enn pei ek enn lemond avek otan fraktir ideolozik. Enn linite ki demann: dignite imin, laverite ek imilite. La osi bann mo pa’nn swazir o-azar, kan nou kone ki imiliasion piblik fer parti metod travay nouvo Prezidan (ex: manier li’nn tret Zelensky) ou ki li ena tandans propaz bann fake news. Osi, levek episkopal kapital amerikin inn fer rapel ki Zezi ti akote bann rezete lasosiete, seki kontraste avek enn sertin eugénisme bann gran patron dan Silicon Valley, ki pou laplipar inn pran mem kontour reaksioner ki nouvo lokater La Maison Blanche.

Deziem akt rezistans ti plis direk, ek inn vini depi enn politisienn – Janet Mills, gouverner demokrat leta Maine. Pandan enn rankont ant nouvo prezidan ek bann gouverner, Donald Trump inn abord dekre ki li’nn signe le 5 Fevriye, ek ki enn latak kont bann minorité de genre dan spor. Dekre ki leta Maine pankor aplike, seki’nn fer plas a enn dialog sou tansion. Kouma dan so labitid popilis, prezidan amerikin inn dabor dir ki lopinion piblik dan so kote lor sa issue-la. Gouverner Mills, dan respe leta dedrwa ek san al dan sans divan, inn reponn ki li pou swiv seki lalwa dir. Irite, Trump inn menase ki gouverner Maine ena lintere swiv so bann direktiv, si li anvi kontign gagn finansman. Se koumsa ki, dan enn refi kourbe devan prezidan, Janet Mills inn deklare: see you in court!

Depi ki Trump o-pouvwar, inn gagn enn defile sef deta dan Washington, ek zot tou, enn apre lot (apart prezidan Likrenn), inn esey amadwe li. Bann rar dimounn ki’nn opoz so politik inn retouv zot imilie, diskredite ou inn sibir bann kout presion. Se enn nouvo lord mondial ki pe profile, kot drwa internasional ek diplomasi ranplase par bann metod mafia ek kot seki koz pli for ki ena rezon.

Me listwar rapel nou ki kont bann deriv limanite, mem si lamazorite kapitile, ena touzour bann minorite ki refiz sibir. Depi ki lemond li lemond, partou kot inn ena lopresion, inn ena rezistans, sirtou dan bann kominote istorikman marzinalize. Parski zot sarye dan zot zot kapasite lanpati ek zot memwar rebel.

Parey kouma ena enn kontinwite dan tou metod dominasion, bann metod maronaz osi transmet atraver letan. Se pou sa rezon-la, par exanp, ki Angela Davis fer bann pon ant konba bann afro-amerikin ek mouvman pou liberasion Palestine, ou ki Greta Thunberg artikil bann problem sanzman klimatik avek konsantrasion pouvwar, ou ki dan Moris bann fam ki’nn lasours ek fondman lalit sagosien. Bann fam, antan ki group ki atraver letan ek lespas inn plis sibir, donk inn plis lite, ena lakle ver enn lot lemond, dirize avek bienveyans ek latansion (care), san lafors ek dominer.

- Publicité -
EN CONTINU

l'édition du jour